недеља, 30. децембар 2018.

BRNABIĆ OTVORILA OBNOVLJENI KUR SALON

Premijerka Srbije Ana Brnabić otvorila je danas rekonstruisani Kur - salon u Banji Koviljači, koji je izgrađen 1932. godine pod pokroviteljstvom kralja Aleksandra Karađorđevića.




Otvaranju su prisustvovali i gradonačelnik Loznice Vidoje Petrović i direktor Specijalne bolnice za rehabilitaciju Banja Koviljača Aleksandar Jokić.
„Kur-salon“ u Banji Koviljči je izgrađen 1932. godine pod pokroviteljstvom kralja Aleksandra Prvog Karađorđevića.
"Mi gradimo novo, ali ne zaboravljamo staro i to je razlika između Srbije danas i pre šest godina. Ponosna sam što smo ovaj projekat završili. Ovo je svojevrsan spomenik kulture od nacionalnog značaja koji je do 2016. godine stajao, propadao, i nije bio zaštićen ni na jedan način. Danas smo ga završili, otvaramo ga kao novi na ponos cele Srbije", rekla je Brnabić .
Kur salon, simbol Banje Koviljače godinama je bio van upotrebe. Ozbiljno ugrožen, zapušten kao deo nekadašnjeg Hotelskog turističkog preduzeća (HTP) Banja Koviljača, doveden je na granicu urušavanja.
Posle inicijative više udruženja meštana da se to spreči, država je reagovala pa je Republička direkcija za imovinu u martu 2016.godine dala na korišćenje banjsku dvoranu Specijalnoj bolnici za rehabilitaciju Banja Koviljača.
Ta ustanova je odmah sanirala krov i oluke čime je sprečeno dalje propadanje objekta.
Od 30. aprila ove godine, krenulo se u kompletnu obnovu, a za kompleksne i obimne radove država je izdvojila oko 200 miliona dinara.
Radovi, koji su završeni prvih dana decembra, obuhvatili su adaptaciju, rekonstrukciju i opremanje Kur salona.
Ambijent zgrade nije promenjen, ali ona sada ima svu neophodnu modernu opremu i nameštaj, video-nadzor, novu klimatizaciju, hidro i toplotnu izolaciju,  podno grejanje i protivpožarni sistem, tako da ispunjava potrebne standarde.
Kur salon će sa svojim dvoranama biti mesto za kulturu, umetnost i razonodu, kao u najbolja vremena, ali i za organizovanje seminara i kongresa na razne teme, najavili su iz Specijalne bolnice.
Banjska dvorana građena je po uzoru na bečki Kur salon, ali je za razliku od njega, gde je u početku bilo dozvoljeno samo lečenje, Kur salon u Banji Koviljači bio je od svog otvaranja predodređen za zabavu. Kompleks se sastoji od svečane sale - plesne dvorane sa 450 mesta, restoran sale sa 220 mesta, pansion sale sa 150 mesta, dva ovalna i dva okrugla salona, dve letnje terase i parkinga.
 Sve do Drugog svetskog rata bio je stecište umetnika, boema i omiljeno mesto Karađorđevića, zbog čega je Koviljača i dobila epitet "kraljevska".
Nekada se prag Kur salona mogao preći samo u svečanim odelima, muzičari su često plaćali da ovde sviraju, na nastupe su čekali mesecima, a u najboljim danima konobari su imali toliko bakšiša da su zaboravljali da uzmu platu.





четвртак, 20. децембар 2018.

OBNOVLJENI KUR SALON SPREMAN ZA NOVA SLAVLJA I PROVODE

Čuveni Kur salon u Banji Koviljači, nakon kompletnog renoviranja, spreman je za nova slavlja i provode, kao u najbolja vremena svoje istorije.




Ovaj, nekada mondenski objekat, kojeg je kao retko arhitektonsko zdanje 1932. godine podigao kralj Aleksandar Karađorđević, vrata svojih raskošnih sala otvoriće gostima za doček Nove 2019. godine.
Otvaranje renomiranog zdanja, značajno je jer se ove godine navršava 160 godina od organizovanog lečenja u Banji Koviljači, kao i 110 godina od izgradnje i početka rada kupatila kralja Petra Prvog.
Objekat je bio ozbiljno ugrožen, zapušten kao deo nekadašnjeg Hotelskog turističkog preduzeća (HTP) Banja Koviljača, doveden na granicu urušavanja.
Posle inicijative više udruženja meštana da se to spreči, država je reagovala pa je Republička direkcija za imovinu u martu 2016.godine dala na korišćenje banjsku dvoranu Specijalnoj bolnici za rehabilitaciju Banja Koviljača.
Ta ustanova je odmah sanirala krov i oluke čime je sprečeno dalje propadanje objekta.
Od 30. aprila ove godine, krenulo se u kompletnu obnovu, a za kompleksne i obimne radove država je izdvojila oko 200 miliona dinara.
Radovi, koji su završeni prvih dana decembra, obuhvatili su adaptaciju, rekonstrukciju i opremanje Kur salona.
Ambijent zgrade nije promenjen, ali ona sada ima svu neophodnu modernu opremu i nameštaj, video-nadzor, novu klimatizaciju, hidro i toplotnu izolaciju,  podno grejanje i protivpožarni sistem, tako da ispunjava potrebne standarde.
Kur salon će sa svojim dvoranama biti mesto za kulturu, umetnost i razonodu, kao u najbolja vremena, ali i za organizovanje seminara i kongresa na razne teme, najavljuju iz Specijalne bolnice.
Banjska dvorana građena je po uzoru na bečki Kur salon, ali je za razliku od njega, gde je u početku bilo dozvoljeno samo lečenje, Kur salon u Banji Koviljači bio je od svog otvaranja predodređen za zabavu. Kompleks se sastoji od svečane sale - plesne dvorane sa 450 mesta, restoran sale sa 220 mesta, pansion sale sa 150 mesta, dva ovalna i dva okrugla salona, dve letnje terase i parkinga.
 Sve do Drugog svetskog rata bio je stecište umetnika, boema i omiljeno mesto Karađorđevića, zbog čega je Koviljača i dobila epitet "kraljevska".
Nekada se prag Kur salona mogao preći samo u svečanim odelima, muzičari su često plaćali da ovde sviraju, na nastupe su čekali mesecima, a u najboljim danima konobari su imali toliko bakšiša da su zaboravljali da uzmu platu.
U poslednji čas počelo je njegovo spasavanje i sada se samo čeka da objekat otvori vrata za nove goste, zabave i veselja, da bar malo vrati duh vremena kada je sagrađen.







четвртак, 29. новембар 2018.

LJUBAV PREMA KONJIMA PORODIČNA CRTA DROBČEVIĆA

Dvanaestogodišnji dečak Čedomir Drobčević iz Lešnice kod Loznice, od malih nogu gaji veliku ljubav prema konjima, za koje se često kaže da su najplemenitiije i najlepše životinje.


Ovaj učenik šestog razreda Osnovne škole "Petar Tasić" u Lešnici, kaže da je konje zavoleo uz deda Anta, koji ga je još kao trogodišnjaka vodio u štalu.
"Zavoleo sam konje od malih nogu i sa zadovoljstvom odlazim u štalu da ih nahranim napojim i istimarim. Oni su veoma pametme i dobre životinje, koje je lako zavoleti", priča Čeda.
U ranom detinjstvu je Čeda naučio i da jaše i kočijaši, a od pre dve godine sa svoja dva konja i fijakerom učestvuje samostalno na Fijakerijadama u Podrinju i Mačvi.
Na nedavno održanoj Fijakerijadi u Drenovcu kod Šapca nagrađen je peharom i zahvalnicom kao najmlađi samostalni fijakerista.
Pored Čede, na fijakeru je uvek uz njega i mlađi brat Todor koji ima šest godina.
Do sada su na različitim fijakerijadama osvojili oko 30 pehara i nagrada za najmlađe učesnike,  najlepše konje,  očuvanje tradicije,  najbolju opremu...
Na svim nastupima dvojica braće su obučeni u srpsku narodnu nošnju. Čeda je i učesnik  tradicionalne manifestacije Hajdučko veče, koja promoviše srpske narodne običaje.
Konji i fijaker su porodična tradicija Drobčevića koju sada nastavlja Čedomirov otac Mihailo.
On kaže da mu je drago što sinovi gaje ljubav prema konjima, što je porodična crta Drobčevića.
"Naučili su da se druže i igraju sa njima, a učestvuju i na brojnim takmičenjima u kočijašenju po Srbiji. Meni je zadovoljstvo videti decu radosne u društvu  ovih posebnih i dragih životinja", govori Mihailo.
U narodu se često kaže  da su konji najplemenitije i najlepše životinje i da svaki kontakt s njima ima terapeutski učinak
Konji se ne vole samo zbog njihovog izgleda, boje ili pasmine već zbog ponašanja i postupka kada su u društvu čoveka.
Konji su plemeniti i zahvalni onima koji šire neskrivene emocije prema njima!
Tu zahvalnost i plemenitost osećaju i Drobčevići, kao porodično nasleđe, kroz tri generacije.






Tekst: Zorica Gačić
Foto: privatna arhiva

четвртак, 1. новембар 2018.

ZA KRATKO VREME POSTIGAO MNOGO

Mladi uspešni pčelar Dragan Radičević (29) iz Loznice, primer je da se sa upornim radom i stalnim učenjem, može postići mnogo.


Sve je počelo 2000. godine, kada je Dragan kao jedanaestogodišnjak dobio na poklon od strica dve košnice. Sve do 2014. godine rad sa pčelama bio je iz ljubavi i hobija, da bi pre četiri godine odlučio da se profesionalno posveti pčelarstvu kada je imao 20 košnica.
Sada već ima 280 košnica, što ga svrstava u red ozbiljnih profesionalnih pčelara u ovom delu Srbije.
Dobitnik je dva priznanja za doprinos u razvoju pčelarstva Saveza pčelarskih organizacija Srbije i desetak medalja za kvalitet meda.
"U sopstvenoj radionici izradjujem košnice i delove košnica. Bavim se proizvodnjom meda sakupljanjem polena i proizvodnjom matica. Seleći sam pčelar i selim paletnim tipom seobe", priča nam Radičević.
 Na pitanje kako je sve postigao za ovo kratko vreme, odgovara da se sve može uz jasno postavljen cilj i želju za napretkom.
"Svakodnevno učim i napredujem u ovom poslu. Željan sam novih saznanja. Išao sam na savetovanja i konsultacije kod starijih pčelara i stručnjaka iz ove oblasti. Uz dosta učenja,  rada i odricanja, eto  stiglo se do ovih rezultata", pojasnio je Radičević.
Na ovaj posao odlučio se lako i jednostavno, želeći raditi sopstveni posao i živeti od toga.
I sve se to isplatilo. Živi sasvim pristojno od svoga rada, pa preporučuje  drugim mladim ljudima da krenu u sopstveni biznis.
Njegova preporuka početnicima u ovom poslu jesta da se od pčelarstva može pristojno živeti, ako se na pravi način priđe poslu.
"Sve zavisi koliko ozbiljno se posvetite i koliko ozbiljno uložite i sebe i vreme i sredstva. Ja sam svoj zivot posvetio pčelama i pčelarstvu i  trenutno ne razmisljam o bilo kom drugom poslu". rekao je Radičević.





понедељак, 29. октобар 2018.

VALENTINA DRUGA U DRŽAVI

Takmičarka Karate kluba (KK) "Šampioni" iz Banje Koviljače Valentina Vukašinović ostvarila  je još jedan značajan sportski rezultat.


Na Kupu Srbije u nedelju u Beogradu, osvojila je  srebrnu medalju u borbama u konkurenciji nada.
Na ovom prestižnom takmičenju učestvovalo je oko hiljadu takmičara iz 120 klubova, u tri uzrasne kategorije poletarci, pioniri i nade.
Ponosni tata Stanko rekao nam je da je drugo mesto u državi, najveći rezultat Valentinin do sada.
Po njegovim rečima ona je u predhodnih pet godina bavljenja karateom, osvojila 40 odličja sa raznih takmičenja.
Pored sportskih obaveza, Valentina ne zapostavlja ni školske dužnosti. Primerna je i odlična  učenica VI-2 odeljenja razrednog starešine Dušana Vasiljevića u Osnovnoj školi "Vera Blagojević".
Pored nje, na Kupu Srbije, bronzano odličje pripalo je Nataliji Simić u konkurenciji nada.
Predstavnici KK "Šampioni", koje vodi Milan Negovanović, bili su uspešni i na Međunarodnom karate turniru ''Zvornik open 2018''.
Zlatnu medalju u borbama kadetkinja osvojila je Jovana Jovanović, dok je Bogdan Negovanović osvojio bronzu u katama.
Na ovom takmičenju učestvovalo je oko 450 takmičara iz 30 klubova Republike Srpske i Srbije.
.



петак, 26. октобар 2018.

MLADI PČELARI IZ BRČKOG UPOZNATI SA NAČINOM PČELARENJA U LOZNICI

Grupa od petnaest polaznika Škole pčelarstva iz Brčkog, koju vodi Udruženje građana (UG) "Golub" iz tog grada, posetila je Loznicu gde je bila gost članova pčelarskog društva (PD) "Loznica".

 

Tom prilikom, upoznati su sa radom linije za izradu satnih osnova, koju je prezentovao član Izvršnog odbora PD "Loznica" Zoran Radišić.
Zatim su obišli pčelinjak Dragana Radičevića, koji je pojasnio svoj način pčelarenja i paletnog seljenja 280 košnica, kao i skupljanje, sušenje i plasman polena. 
Gosti su potom obišli brentu i pčelinjak Živorada Stefanovića Juga.
Gostovanje je organizovao istaknuti loznički pčelar Vladan Jakovljević, kome se obratio predsednik UG "Golub" Milan Dragičević, sa molbom da se grupa pčelara uglavnom početnika upozna sa radom iskusnih lozničkih kolega.
Dragičević i sam priznati pčelar, rekao nam je da su polaznici prezadovoljni onim što su videli u Loznici.
Dodao je da  će im predavanja i praktične prezentacije uspešnih lozničkih pčelara, biti od velike koristi za dalju obuku.
Škola pčelarstva u Brčkom, počela  je sa radom 21. maja ove godine i trajaće dve godine.
Škola je osnivač prvog školskog pčelinjaka u BiH, koji je počeo sa radom u aprilu.
Ima 32 polaznika, od čega su većinom mladji od 40 godina i žene.
Organizator je UG "Golub" u saradnji sa Udruženjima pčelara "Matica" i "Pčela" iz Brčkog.





среда, 17. октобар 2018.

OBELEŽEN SVETSKI DAN HRANE

Prigodnim edukativnim programima u Osnovnoj školi "Vera Blagojević" u Banji Koviljači u utorak je obeležen 16. oktobar Svetski dan hrane.


Za učenike nižih razreda održana su interna predavanja o značaju zdrave ishrane i najboljim načinima za njenu pripremu.
Osim predavanja, u učionicama je izloženo raznoliko sveže voće i povrće, koje su učenici kasnije i degustirali.
Pripremljene su i različite zanimljive dekoracije od voća i povrća, a izloženi su i radovi od plastelina u obliku jesenjih plodova.
Cilj ovih aktivnosti bio je da se podigne svest dece o značaju pravilne ishrane i fizičke aktivnosti na zdrav način života.
Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) obeležava svake godine 16. oktobar  Svetski dan hrane, dan kada je ova organizacija i osnovana 1945. godine.
U Srbiji se Svetski dan hrane obeležava od 2001. godine uz podršku Ministarstva zdravlja.
Ove godine obeležen je pod sloganom "Pravilna ishrana - ulaganje u budućnost".
Foto: školska fejsbuk stranica  https://www.facebook.com/verablagojevicbanjakoviljaca/













понедељак, 15. октобар 2018.

PRIREĐENA 21.IZLOŽBA GLJIVA

 Gljivarsko društvo "Ljubomir Vuksanović Barle" iz Banje Koviljače priredilo je u nedelju dvadeset prvu po redu Izložbu gljiva.


 Goste je najpre pozdravio predsednik društva Dobrosav Đurđević, a potom su se učesnicima i gostima obratili gradski menadžer i pomoćnik gradonačelnika Loznice Dejan Stalović i direktorka Turističke organizacije grada Loznice Snežana Perić.
Na standovima postavljenim u holu Doma kulture, izloženo je 157 vrsta gljiva, koje su predhodnog dana sakupljene na obližnjim planinama.
Učestvovalo je oko stotinu ljubitelja prirode  i sakupljača gljiva iz Banje Koviljače, Loznice i još desetak mesta iz Srbije.
Svaka grupa na terenu imala je svog domaćina i determinatora koji su vršili edukaciju direktnog prepoznavanja gljiva na terenu i sličnosti i razlike između jestivih i nejestivih gljiva.
Stručna predavanja o gljivama održali su determinator Željko Ruvidić, dr Branko Mrđen infektolog i dr Aleksandar Krapež iz Mikološkog društva Srbije.
Priređena je degustacija gulaša od gljiva, kao i drugih  proizvoda i lekova na bazi gljiva i lekovitog bilja.
Održana je i prodajna izložba bilja, meda i drugih pčelinjih proizvoda, cveća i predmeta narodne radinosti.
Prigodan program izveli su članovi folklorne sekcije kulturno umetničkog društva "Frula" iz Lipničkog Šora.
Izložba gljiva u Banji Koviljači je tradicionalna manifestacija, koja se svake godine održava drugog vikenda u oktobru.
Foto: Olivera Prelević Tanasić















петак, 12. октобар 2018.

TRENER DRUGAČIJE FUDBALSKE VIZIJE

U Fudbalskom klubu Gučevo 1929 stasavaju novi klinci, budući fudbalski asovi, koje prvim fudbalskim veštinama uči Aleksandar Ristanović (25) mladi fudbalski stručnjak iz Banje Koviljače.


Ristanović je školu fudbala Gučeva preuzeo od Gaje Petreševića u septembru prošle godine  i uspeo da je još više omasovi i oformi tri ekipe po uzrasnim kategorijama.
Najstarija je ekipa dece 2006/07 godište, koja se takmiči u Ligi petlića Opštinskog fudbalskog saveza (OFS) Loznica.
Još jedna takmičarska ekipa je 2008/09 godište a ona se takmiči u Dečijoj gradskoj ligi.
Najmlađa su deca 2010/11 godište, koji igraju revijalne i turnirske utakmice.
Ukupno je oko 40 mališana, koji vredno treniraju i maštaju fudbalske snove uz svog fudbalskog učitelja.
"Generalno moja vizija se dosta razlikuje od vizije nekih drugih trenera. Ja pre svega, kroz rad sa decom, želim da im utkam svest o tome, koliko je bitno biti na pravom putu, a pod tim podrazumevam pre svega zdravlje i njihovu sreću, koju će nesebično deliti sa svojim drugarima iz kluba i škole, bez obzira ko je kakav fudbaler i da li neko ima najk kopačke ili dolazi u starka patikama", rekao je u razgovoru sa Novine Banjske Ristanović.
Dodao je da se često bori i sa ljudima iz svoje okoline, ubeđujući ih da je u ovom periodu za decu najvažnije njihova socijalizacija, kao i razvoj motoričkih sposobnosti.
Prema njegovom mišljenju, rezultati ne treba da opterećuju decu u ovom uzrastu i da im stvaraju pritisak i tenziju.
"Imam sreću što mi roditelji ne prebacuju ako ne pobedimo na takmičenju, što je slučaj u većini drugih klubova. Zahvaljujem se upravi kluba, što mi je prepustila rad sa decom. Nadam se da ću opravdati poverenje i da ću decu izvesti na pravi put, kako bi postali pre svega dobri ljudi, pa tek onda fudbaleri", zaključio je Ristanović.
Mladi trener je i dalje aktivan fudbaler u klubu Cer iz Jadranske Lešnice, članu Okružne Mačvanske lige.
Igrač velikog potencijala, koga su povrede omele u dosadašnjoj igračkoj karijeri. Igrao je Omladinsku ligu Srbije sa Mačvom iz Šapca. Kao sedamnaestogodišnjak postao je prvotimac ovog kluba. Usledila je povreda i jednogodišnja pauza, tokom koje se odlučio za školovanje. Završio je Master na Fakultetu sporta i fizičkog vaspitanja u Novom Sadu. Trenutno obavlja pripravnički staž u Osnovnoj školi "Vera Blagojević" u Banji Koviljači.
Foto: privatna arhiva, fejsbuk stranica Škola fudbala FK Gučevo 1929